Archives For Enogastro

27. – 29.05.  Dubrovnik International Wine & Jazz Festival

Ako se zadnji vikend mjeseca svibnja nađete u Dubrovniku, na pravom ste mjestu! Našli ste se usred premijere Wine & Jazz festivala koji ima najbolju namjeru postati dubrovačkom tradicijom i enogastro-kulturnom mekom za sve štovatelje umjetnosti, jazz-a, finog vina i autohtone dalmatinske kuhinje.

U organizaciji američkog umjetnika Michaela Kissingera i partnerskog Vancouver Wine & Jazz festivala (Vancouver, Washington USA), Dubrovnik International Wine & Jazz festival spojiti će sve elemente svjetskih art festivala: međunarodno priznate jazz, blues, pop i crossover glazbenike, domaće vinare i obrtnike iz regije, i naravno, izvanrednu autohtonu dalmatinsku kuhinju. Continue Reading…

Paletu vina cijenjenog biodinamičara Brkića prvi puta sam kušao ove godine na zagrebačkom Wine & Gourmet festivalu nakon skretanja pažnje kolege blogera. Kušanje je popratio vrlo ugodan razgovor i moje konstantno čuđenje: „Čekaj, zar ste svaku bobicu ručno sklinuli s peteljke?!?… Jesmo…Baš svaku?!?… Aha… Pa pobogu, koliko vam je vremena trebalo?… Dva dana posla za cijelu obitelj i prijatelje… I koliko litara godišnje proizvedete?… Od 15 do 30 tisuća litara… Uf…“ Nakon takve informacije i apsolutno uvjerljivog vinara pojavi se refleks respekta prema dragocjenoj tekućini prezentiranoj na stolu.

brkic-2_resize Continue Reading…

Borgonja je sorta crnog grožđa koja je dobila naziv po poznatoj francuskoj vinorodnoj pokrajini Bourgogne (Burgundiji) u kojoj se uzgaja od 14. stoljeća. Postoji i legenda da ju je rimski car Marko Aurelije Prob donio u Dalmaciju iz Francuske još u 3. stoljeću. Do nedavno se pogrešno smatralo da je borgonja francuska sorta gamay od koje se dobiva poznato vino Beaujolais. Tek nakon određivanja sortne pripadnosti molekularno genetičkim postupcima dobiven je odgovor da to nije ni autohtona istarska sorta ni gamay, već da je to sorta frankovka, koja uz spomenuti ima još nekoliko sinonima, od kojih bi izdvojio moravka i frankinja, dok se u Austriji i Njemačkoj, gdje se nalaze najveće površine zasađene frankovkom, najčešće naziva Blaufränkisch, Lemberger, Limberger i Blauer Limberger.

Ne zv’o se je brutalan ako neću otvorit i krenut njušit dok je vino još daleko ispod idealne temperature. Da odma na početku utvrdim… njuš…njuš… je, dobro je… definitivno nije pošip.

Što ja to imam. Hm… da vidimo. Boja zagasita ali jasna, ciklasto crvena, jedva prozirno, srednje gusto. Pitomo.

Prvi njuš nakon otvaranja boce fotografski kreira koru kuhanog krumpira narezanog za krumpir-salatu još dok je vino tri-četiri stupnja hladnije od idealne temperature. Kora nestane brzo, ali pojave se zemlja i drvo. Približavanjem idealnoj temperaturi, na svu sreću, i oni nestanu. Continue Reading…

13. – 15.05.  Vinistra 2011, Poreč

Osamnaesti sajam vina i vinarske opreme, Vinistra, u Poreču će od 13. do 15. svibnja okupiti dosad najveći broj domaćih i međunarodnih izlagača i sudionika u popratnom programu. Kako je najavljeno na konferenciji za medije u Poreču, tradicionalnu izložbu vina u sportskoj dvorani Žatika pratit će gastro događanja, kušanja, okrugli stol, predstavljanja i seminari. Među restoranima koji će predstaviti svoje kuhinje naći će se vodeće kuće iz Hrvatske, Austrije, Italije i Slovenije, dok će izložbu, među ostalim, obilježiti i okrugli stol na temu budućnosti udruženja vinarstva, događanje pod pokroviteljstvom uglednog svjetskog brenda ljubitelja cigara – Habanos Moments 2011., s gostovanjem jednog od vodećih stručnjaka o cigarama, Simona Chasea – te odabir najbolje malvazije prema mišljenju publike.

Izložbu Vinistra organizira udruga Vinistra, uz generalno pokroviteljstvo Istarske županije te pokroviteljstvo Grada Poreča, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Hrvatske gospodarske komore i Međunarodna organizacija vinove loze i vina (OIV). Ususret Vinistri, u Poreču je od 27. do 30. travnja u tijeku ocjenjivanje istarskih vina koje će biti nagrađene na samoj izložbi, a 28. travnja i treće međunarodno natjecanje Svijet malvazija, s dosad najvećim brojem pristiglih uzoraka. Continue Reading…

Dilema je bila Da li prepisati staru bilješku ili još jednom doživjeti ekstazu. Kao logičan odgovor odabir je pao na izlog br. 2.

Mislim da nema čovjeka na ovim prostorima koji nije čuo za babić i, ako baš ništa drugo, barem jednom napravio bambus od njega. Uz dingač i postup, babić je bio jedan od najjačih hrvatskih vinskih brandova još u doba Jugoslavije. Vinoplodov Babić najnagrađivanije je hrvatsko vino u međunarodnim okvirima.

Babić je autohtona dalmatinska sorta crnog grožđa koja čini 99% sortimenta primoštenskog vinogorja. Postoje dva tipa ove sorte, babić mali i babić veliki, a razlikuju se, osim po veličini grozda po čemu su i dobili imena, i po kakvoći. Babić mali ima veću sposobnost nakupljanja šećera (za oko 2 %), a na izrazitim vinogradarskim položajima kakve su primoštenske terade, taj sadržaj može doseći i do 23 %. Ugodne voćne arome s 11,5 do 13,5% alkohola, vino babić je modrocrvene boje, puno i pitko, s izraženom originalnošću.

U jednom intervjuu Anthony Rose, kolumnist britanskih novina The Independent i jedan od najutjecajnijih ljudi moderne vinske kritike, izjavio je da će sorta babić jednog dana u Hrvatskoj biti važnija i od plavca malog. I to je izjavio nakon samo jednog kušanog babića (Gracinov Babić). Hm… Continue Reading…

1. Otvaranje vina: Čep. Otvorite butelju i promotrite čep. Boja vina (crveno vino) smije biti vidljiva samo na donjoj površini čepa (baza). Ako je boja vina vidljiva po tijelu (plaštu), čep nije dobro „dihtao“ i velika je vjerojatnost da je vino pokvareno. Postoje dvije teorije o njušenju čepa. Jedna je da se čep ponjuši, a druga je da se to ne radi (pogotovo ne u društvu) jer se, navodno, njušenjem ništa sa sigurnošću ne može utvrditi i ispadate papak. Vidjevši mnoge vinare kako njuše čep svojih vina, radim upravo isto. Iskustvena norma pokazala je da se gotovo uvijek ciknuto (oksidirano) vino može nanjušiti na čepu. Baza čepa mora imati miris po vinu, a plašt po plutu. U slučaju da imate navojni čep preskočite točku 1. U slučaju da imate plastični čep, ne očekujte previše od vina.

Ako posjedujete dekanter, pretpostavljam da znate kada i kako njime rukovati.

2. Promatranje: Provjerite boju i jasnoću. Ako je vino na adekvatnoj temperaturi serviranja (bogato, kompleksno crveno vino na 17-18ºC, crveno vino srednjeg do lakšeg tijela 14-16ºC, sočna-voćna crvena vina 12-13ºC, rose 10-13ºC, kremasto bijelo vino punog tijela 11-12ºC, bijelo vino srednjeg do lakšeg tijela 9-10ºC, desertno 6-10ºC) ulijte cca dva gutljaja u odgovarajuću čašu. Dobro promotrite vino. Nagnite čašu podalje od vas te promotrite boju vina od „dna“ do sredine čaše (korisno je imati bijelu pozadinu – papir, salvetu ili bijeli stolnjak). Koje je boje? Ako imate crveno vino, da li je boja kestenjasta, ljubičasta, rubin, granat, crvena cigla ili čak smeđa? Ako imate bijelo vino, da li je boja poput slame, svijetlo zelena, žuta, zlatna, boja jantara ili smeđa? Uz boje upotrijebite kvalifikacije: blijedo, svijetlo, srednje i tamno. Continue Reading…

U svijetu vina stvari teku naglavačke u odnosu na svijet rock’n rolla. Uvježbani, karizmatični i sasvim slušljivi garažni bend iz petnih žila nastoji se maknuti iz garaže i ući u svijet „velikih“. Garažni vinar, s druge pak strane, iz petnih žila nastoji ostati u garaži, i time ostati u svijetu „velikih“. Poprilično zbunjujuće…

Pojam garažnih vinara dolazi iz francuske pokrajine Bordeaux gdje su mali vinari prozvani „garažnim“ zbog toga što nemaju vlastite vinograde, a proizvode male količine vina u malim „kućnim“ vinarijama koje podsjećaju na garaže. Upravo zbog limitirane proizvodnje garažni vinari mogu si dopustiti da kupuju samo pomno odabrano vrhunsko grožđe iz kojega vlastitim umijećem proizvode neka od najboljih i najcjenjenijih vina. Ta vina često zbog velike potražnje u odnosnu na potrošnju dostižu astronomske cijene.

Ivo Duboković je hrvatski garažni vinar sa otoka Hvara, čija se vinarska tradicija mjeri generacijama. Doduše, on posjeduje vlastiti vinograd, a plavac mali, interesantnog naziva 2718 sati sunca u boci, dolazi sa položaja na sjevernoj strani Hvara. Neka vas ne začudi kad na etiketi pročitate „stolno vino“. To je jednako istini jedino u kvalitativnom smislu hrvatske zakonske regulative. Dubokovićeva filozofija je da konzument kupuje vino jer je ocijenio da je fino i kvalitetno, a ne zato što na njemu piše da je vrhunsko.

Stoga, let’s see… Continue Reading…

29. – 30.04.  Dalmacija Wine Expo 2011, Makarska

Dal­macija Wine Expo postaje središnje mjesto juga Hrvatske za prezentaciju Dalmatin­skih i drugih hrvatskih vina, masli­novog ulja i gas­tronomije općen­ito. Ukratko, izvrsna eno-gastro najava za nadolazeću tur­is­tičku sezonu. Ovo­godišnji expo očekuje preko 150 proizvođača vina i masli­novog ulja iz cijele države, sa naglaskom nar­avno na središnju i južnu Dal­maciju. U samom pro­gramu najavljuje se izbor najboljih restorana Dal­macije, izbor najbol­jeg vina i masli­novog ulja, te niz drugih događanja, prezentacija i tematskih okruglih stolova. Nakon usp­jeha u prvoj godini pos­to­janja, Dal­ma­cija Wine Expo, na pravom je putu da postane neza­o­bi­lazno mjesto na hrvatskoj eno-gastro sceni. Tim mladih nepre­ten­cioznih i vještih organiza­tora sa puno entuz­i­jazma dobar su zalog da usp­jeh ovog dal­matin­skog vin­skog događaja.

Continue Reading…

Na red je došao i treći pošip. U zadnjem pijuckanju prije dva mjeseca ostavio je dojam fantastično užitnog vina koje se gušta „na samo“. Baš da vidim hoće li skinuti trenutno vodećeg Krajančića s trona.

Natačem krasnu srednje gustu, tamnožutu tekućinu intenzivne boje 24 karatnog zlata. Briljantnog je sjaja, bistra i bez kristala, a pri vrtnji boja povuče na jantar.

Prvi hlapljivi nos mekano dotakne zreli mango i ton suhe marelice. Kreću razni citrusi, kora od limete i naribana kora limuna uz miješane tropske note. Sekundiraju ogrozd, dunja koja prelazi u miješani kompot s jabukom, zrela breskva uz tračak prezrele „udarene“ breskve. Pozadina je blago začinski pikantna s dominantnim klinčićem. Dubokim zaronom nos izvlači zreli ananas.

Usta slasno popunjava fantastično skladno srednje puno do puno tijelo fine, skoro mesnate teksture. Pošipasti gorkasti završetak na sredini jezika je na mjestu. U trbuhu lagano grije, ali ne i u grlu. Hm, jel ja to osjećam tanine?? Continue Reading…

19. – 21.04.  Kinookus – međunarodni gastro film festival, Zagreb, KIC

U trodnevnom druženju s idejnim tvorcima i organizatorima prvog međunarodnog gastro film festivala u Hrvatskoj imat ćete priliku pogledati četiri filma koji kroz problematiku prehrane, odnosa prema okolišu i očuvanja lokalnih običaja pripovijedaju priču o ‘običnom’ čovjeku i neprestanim izazovima koje pred njega stavlja naše ‘vrijeme ispalo iz zgloba’.

Continue Reading…

Vinar, kipar, pjesnik. Na hrvatskoj vinskoj sceni postoji samo jedan takav. Zove se Luka Krajančić i dolazi s Korčule. Taj zanesenjak koji je svojom vinarskom virtuoznošću započeo renesansu korčulanskog pošipa vuče tradiciju obiteljskog zanata još iz srednjeg vijeka. Vinar je to kojemu je more najveća inspiracija, a proizvodi koji dolaze iz njegovog podruma svrstavaju pošip u sami vrh hrvatskih vinskih potencijala. Iako sam i ja kao i majstor Luka pobornik teze da se vina ne slažu uz jela nego uz dobro društvo, učinio sam iznimku i iskoristio ovaj nektar uz prve korčulanske šparoge.

Prekrasna bistra, briljantna, intenzivna zlatnožuta tekućina ispunjava donji dom čaše. Naziru se sitni mjehurići koji daju naznaku da se radi o živahnom vinu.

U nosu je spektakl. Već na prvi dodir osjeti se fantastična herbalna komplesknost, puno žutog cvijeća, lipin cvijet, bazga, plavi zumbul. Otvara se zrela banana, dinja, prvo kompot a zatim zreli ananas. Pojavljuje se klinčić, nota suhe smokve, a u pozadini nazirem i grejp. Vrlo kompleksan miris. Continue Reading…

Nedjelja, 8:00 sharp, mirišljavo sunčano jutro drugog tjedna mjeseca travnja. Jes! Ako ikako zamišljam idealan dan, onda je ovakav! Trpam u ruksak već uhodanim rasporedom neophode drangulije, vadim gojze, uzimam štapove iz podruma i juriš! Za cca 15 min Ivanhoemobil je sparkiran na asvaltiranom parkiralištu pred Bikčevićevom stazom gdje nekim čudom uvijek ulovim zadnje mjesto. Namještam idealnu duljinu teleskopskih ščapi, guram slušalice u uši i defragmentiranje počinje.

Continue Reading…