Potaknut polemikama koje su počele nakon laboratorijskog utvrđivanja istovjetnosti sorti borgonje i frankovke, i ne tako davnim kušanjem Damjanićeve Borgonje barrique ’07, krenuh napraviti slalom test jedne istarske borgonje i jedne slavonske frankovke. Kako uopće odabrati metodologiju usporedbe? Da li samo s naglaskom na aromatiku i okus? Kušanjem na slijepo? Tabličnom usporedbom? Da li bilo kakve usporedbe rezultatski imaju ikakvog smisla obzirom na različit terroir? Koje vino uzeti kao vjerodostojan uzorak?!… Sto mu gromova Darkvuda! Ajmo korak po korak.
Archives For borgonja
Borgonja je sorta crnog grožđa koja je dobila naziv po poznatoj francuskoj vinorodnoj pokrajini Bourgogne (Burgundiji) u kojoj se uzgaja od 14. stoljeća. Postoji i legenda da ju je rimski car Marko Aurelije Prob donio u Dalmaciju iz Francuske još u 3. stoljeću. Do nedavno se pogrešno smatralo da je borgonja francuska sorta gamay od koje se dobiva poznato vino Beaujolais. Tek nakon određivanja sortne pripadnosti molekularno genetičkim postupcima dobiven je odgovor da to nije ni autohtona istarska sorta ni gamay, već da je to sorta frankovka, koja uz spomenuti ima još nekoliko sinonima, od kojih bi izdvojio moravka i frankinja, dok se u Austriji i Njemačkoj, gdje se nalaze najveće površine zasađene frankovkom, najčešće naziva Blaufränkisch, Lemberger, Limberger i Blauer Limberger.
Ne zv’o se je brutalan ako neću otvorit i krenut njušit dok je vino još daleko ispod idealne temperature. Da odma na početku utvrdim… njuš…njuš… je, dobro je… definitivno nije pošip.
Što ja to imam. Hm… da vidimo. Boja zagasita ali jasna, ciklasto crvena, jedva prozirno, srednje gusto. Pitomo.
Prvi njuš nakon otvaranja boce fotografski kreira koru kuhanog krumpira narezanog za krumpir-salatu još dok je vino tri-četiri stupnja hladnije od idealne temperature. Kora nestane brzo, ali pojave se zemlja i drvo. Približavanjem idealnoj temperaturi, na svu sreću, i oni nestanu. Continue Reading…
