Plavac mali s etiketom Postup Mare smatra se već kulturnim dobrom vinorodnog hrvatskog juga. Etiketu koja izaziva latentno strahopoštovanje poznavatelja vina imao sam priliku secirati uzduž i poprijeko u „vertikali svih vertikala“ kako sam je i sam tu večer prozvao. U ugodnom i već dobro poznatom ambijentu Jeleninog Tavana jake blogerske snage odmjeravale su vlastite organoleptičke mehanizme sa svim ikad proizvedenim godištima tog, na žalost vrlo rijetkog vina.
Archives For pelješac
04-08.09. Kinookus, Ston
Ako se trenutno skićete po jugu Hrvatske ne propustite posjetiti četvrtu ediciju festivala Kinookus koji se od 4. do 8. rujna održava u Stonu, gradu kamenica, nekada drugom gradu Dubrovačke Republike. Vraćanjem sedme umjetnosti na otvorene prostore grada, organizatori Kinookusa žele doprinijeti naporima lokalne zajednice i civilnih udruga u obnovi i očuvanju jedinstvenosti duha ovog čarobnog mjesta.
Festival primarno upućuje na tematski spoj hrane i filma, a sekundarno na dublji značenjski sloj – na edukaciju i istančavanje osjetila za zaboravljene okuse, okuse kojima prijeti nestanak, buđenje osjetila za probranije i rjeđe okuse i, naposljetku, na razvijanje estetskog ukusa za filmsku umjetnost, za lijepo i dobro. Publika Kinookusa sastavljena je kako od vrhunskih znalaca i sladokusaca, head-onista i filmofila tako i od proizvođača hrane i pića, baštinika starih običaja i zanata, ugostitelja, ljubitelja prirode, avanturista, te običnih ljudi željnih autentičnog kulturnog događaja. Continue Reading…
Odlično odrađena radionica mojih dragih kolega Taste of Croatia na Dalmacija Wine Expou u Makarskoj!
Nemam običaj pisati o vinima koja nisu u prodaji i teško su nabavljiva, ali kad sam vidio ovaj back to the future teleport „čuveno vino“, bez četiri kotača i gull-wing vrata, koji me je trenutačno poslao u rane osamdesete i švrljanje po špajzi gdje je na podu ispod polica uvijek postojala zaliha „čuvenih“ brutalaca s dalekog juga slične živopisne etikete, jednostavno je bilo jače od mene.
Etiketa je samo privremena, posuđena od neke starije berbe, tako da oznake barrique i 14,9% alkohola ne odgovaraju sadržaju boce.
Kušanje, zapravo više uživanje, krenulo je spontano, neobavezno. Prvi njuš – što je ovo?! Uf j…ti ribu! Kaj je ovo?? Krajančić? Prvi nos je totalno čudan. Niti baršun Korčule, niti krumpir Pelješca. Ali riba je u nosu. Ne Ribafish, nego more. Još ni blizu čisto ali inspirativno već u prvom kontaktu.
Zatvoreno i sve zatvorenije. Note soli i mirisa peškarije brzo prelaze u arome blago ukuhane aronije s oklopom algi osušenih na kamenu i još mokre morske trave… More ne izlazi iz ovog vina. Evidentan tradicionalan pristup vinifikaciji danas nesvakidašnje pelješke stilistike vraća me u špajzu i brutalce iz osamdesetih. Continue Reading…
„Hrvatska je zemlja pravde, blagostanja, kompetencije i prirodnih bogatstava. Izbaci uljeza.“ glasilo je pitanje na popularnom večernjem televizijskom kvizu. „Hm…pravde imamo na svakom koraku, u blagostanju doslovno grcamo, kompetencija nam je middle name… pa jasno, uljez su prirodna bogatstva, toga nemamo ni u tragovima!“ odgovori natjecatelj. „Bravo! Odgovor je točan!“
Upravo taj „middle name“ došao je do izražaja i u ovoj žalosnoj priči. Opet.
18.03. Dan malostonske kamenice, Mali Ston
U ožujku oko blagdana svetoga Josipa, kada su kamenice najukusnije, u Malom Stonu održava se gastronomsko-turistička manifestacija kojom se prezentiraju ove malostonske školjke.
Tamošnje kamenice poznate su još od antičkih vremena, a kamenice iz uzgoja spominju se u pisanim izvorima od 17. stoljeća. Priča o kamenici kao školjki afrodizijačkih svojstava poznata je od davnina kada su je na renesansnim gozbama dubrovačke vlastele sa zadovoljstvom kušali onodobni plemenitaši. Legenda o magičnim svojstvima ove školjke nije bila tajnom ni za austrijske careve koji su je često uživali na svojim jelovnicima. Continue Reading…
Suradnja Filipa Baranovića, koji živi i radi u Švicarskoj, i Balda Kanđere, vinara s Pelješca čija obitelj vinogradarski staž mjeri generacijama, urodila je s četiri nepcu i uhu interesantna vina; Zicada -plavac mali s položaja Postup, Testudo – plavac mali s položaja iz unutrašnjosti Pelješca, Palinurus – kupaža rukatca i chardonnaya i French Connection – kupaža sorti iz posve mladih vinograda, syraha (10%), marselana (50%), cabernet suvignona (30%) i plavca malog (10%). Ukupna trenutna površina vinograda je tri hektara, a u planu je širenje na sedam.
Stigao je! Dugo očekivani uradak vinarije Saints Hills, proizvod suradnje s francuskim enologom Michel Rollandom, „french touch“ s poznatog pelješkog grand cru položaja, Njegovo Veličanstvo Dingač!
Selekcija u vinogradu od 4 ha i želja za što višom kvalitetom, urodila je ovaj put sa svega 3500 boca, dvostruko manje nego berba 2008. Dingač 2009. je 50% fermentirao u francuskim bačvama, 25% u hrastovim bačvama zapremine 32 hektolitra te 25% u betonskim tankovima oblika jajeta, raritetom u proizvodnji vina i jedinim takvim u Hrvatskoj.
Čisto, bistro, poluprozirno u čaši, rubin crvene boje srednjeg intenziteta. Ljubičasti odsjaj sugerira mlađahnost ovog friško ispečenog Dingača. Iako „suze“ po čaši i evidentna „uljnost“ pokazuju veću koncentraciju alkohola, nikako ne bih naslutio brutalnih 15,9%.
Pratim polagano otvaranje u čaši kroz nekih dva sata na početnoj temperaturi stupanj-dva nižoj od idealne konzumacijske. Continue Reading…
Jednog sparnog dana stigao meni na kućnu adresu “entry level” Burinih vina. Eh… Napisao sam to kao da ih ima jedanaest u nizu. Dakle, “entry level” od, barem meni poznata, dva vina pelješkog garažnog vinara Nikole Bure. “Galerija” je kupaža plavca malog, marsellane i cabernet sauvignona (marsellane je križanac cabernet sauvignona i grenaša crnog) i predstavlja lightweight kategoriju, za razliku od njegovog kompanjona “Dingača” koji je apsolutni teškaš.
Granat crvena boja ozbiljno puni čašu. Gusto, sirupasto, poluprozirno.
Ne znam s kojeg je položaja grožđe niti u kojem je omjeru kupažirano, ali u nosu mi je sjedne strane “postupasto”, a s druge strane gusti, zatvoreni i sirupasti miris jednostavnog caberneta malo mi kvari doživljaj. Dekantirao sam ga ručno, u čaši, kako najviše volim, i pratio razvoj.
U početku, dakle, teško i gusto u nosu, zatvoreno, jednostavno, džemasto i pekmezasto u kontekstu crno-crvenog bobičastog voća iz kojega malo iskače slatko od jagode. Stvara se dojam slatkog crvenog sirupa s notom crnog papra. Pozadinski miris netom otvorene kamenice cijelo je vrijeme prisutan, ali niti najmanje nametljiv kakav bi mogao biti. Otvaranjem postaje sve mekše. Pojavljuje se tanašni alkohol i suha zemljana prašina. Džemastost ostaje u nosu i nakon pola sata. Nikako da se razbije na finije voćne mirise. Continue Reading…
Na red je došao i treći pošip. U zadnjem pijuckanju prije dva mjeseca ostavio je dojam fantastično užitnog vina koje se gušta „na samo“. Baš da vidim hoće li skinuti trenutno vodećeg Krajančića s trona.
Natačem krasnu srednje gustu, tamnožutu tekućinu intenzivne boje 24 karatnog zlata. Briljantnog je sjaja, bistra i bez kristala, a pri vrtnji boja povuče na jantar.
Prvi hlapljivi nos mekano dotakne zreli mango i ton suhe marelice. Kreću razni citrusi, kora od limete i naribana kora limuna uz miješane tropske note. Sekundiraju ogrozd, dunja koja prelazi u miješani kompot s jabukom, zrela breskva uz tračak prezrele „udarene“ breskve. Pozadina je blago začinski pikantna s dominantnim klinčićem. Dubokim zaronom nos izvlači zreli ananas.
Usta slasno popunjava fantastično skladno srednje puno do puno tijelo fine, skoro mesnate teksture. Pošipasti gorkasti završetak na sredini jezika je na mjestu. U trbuhu lagano grije, ali ne i u grlu. Hm, jel ja to osjećam tanine?? Continue Reading…
