The Unspeakable Delights of Zweigelt, glasio je naslov članka The New York Times-a od prije par godina u kojem je dobro opisano perceptivno stanje prosječnog američkog vinskog konzumenta. Istu stvar jučer mi (nam) je potvrdio i slavni vinsko-marketinški stručnjak Gary Vaynerchuk na degustaciji u Agrokorovoj Akademiji vina. „Romantičan opis vina kao što je ‘Moj pas naganja lisice po vinogradu’ prodaje vino prosječnom Amerikancu“ kaže Gary. Isto tako, melodično ime vina ključno je u prodaji. I onda se prosječnom američkom vinskom konzumentu desi Zweigelt!! „Tswyeig…grmf??“ prokašljao bi John Smith pri pogledu na to njemu nepoznato strano vino i odlučio se za miložvučniji Chianti ili Rioju. To je problematika s kojom se, zahvaljujuću medijskim igračima kao što je Gary Vaynerchuk, polako izlazi na kraj. Da li je Gary kušao ovaj zweigelt nemam pojma. Ali ako nije, nadam se da bude. On je interesantan tip koji ipak zaslužuje zaseban članak, pa o njemu neki drugi put. Continue Reading…
Archives For barrique
Borgonja je sorta crnog grožđa koja je dobila naziv po poznatoj francuskoj vinorodnoj pokrajini Bourgogne (Burgundiji) u kojoj se uzgaja od 14. stoljeća. Postoji i legenda da ju je rimski car Marko Aurelije Prob donio u Dalmaciju iz Francuske još u 3. stoljeću. Do nedavno se pogrešno smatralo da je borgonja francuska sorta gamay od koje se dobiva poznato vino Beaujolais. Tek nakon određivanja sortne pripadnosti molekularno genetičkim postupcima dobiven je odgovor da to nije ni autohtona istarska sorta ni gamay, već da je to sorta frankovka, koja uz spomenuti ima još nekoliko sinonima, od kojih bi izdvojio moravka i frankinja, dok se u Austriji i Njemačkoj, gdje se nalaze najveće površine zasađene frankovkom, najčešće naziva Blaufränkisch, Lemberger, Limberger i Blauer Limberger.
Ne zv’o se je brutalan ako neću otvorit i krenut njušit dok je vino još daleko ispod idealne temperature. Da odma na početku utvrdim… njuš…njuš… je, dobro je… definitivno nije pošip.
Što ja to imam. Hm… da vidimo. Boja zagasita ali jasna, ciklasto crvena, jedva prozirno, srednje gusto. Pitomo.
Prvi njuš nakon otvaranja boce fotografski kreira koru kuhanog krumpira narezanog za krumpir-salatu još dok je vino tri-četiri stupnja hladnije od idealne temperature. Kora nestane brzo, ali pojave se zemlja i drvo. Približavanjem idealnoj temperaturi, na svu sreću, i oni nestanu. Continue Reading…
