Archives For Enogastro

Šain-Marelić Pošip Sv. Ivan selekcija ‘08

09/04/2011 — 1 Comment

U staroj korčulanskoj ladanjskoj palači na obroncima čarskog polja smjestila se vinarija Šain-Marelić. Pogled koji se pruža s kamene terase vrlo upečatljivo dočarava stil života nekadašnje korčulanske aristokracije. S terase se direktno ulazi u vinski podrum (izuzetno praktično) u kojem sam imao priliku kušati nekoliko “varijanti” i berbi njihovog pošipa. Najbolje mi je leg’o Sv. Ivan selekcija iz 2008. godine kojeg je proizvedeno svega 5000 litara dobivenih od grozdova s odabranih položaja čarskog polja.

Vino je bistro, prozirno, zlatnožute boje srednjeg intenziteta. Primjetni su sitni mjehurići ugljičnog dioksida na površini, ali dovoljno mali da kasnije ne peckaju po jeziku. Nema tragova kristala.

U nosu se u početku osjete herbalne note iz kojih iskače kamilica i malo pokošene trave. Otvara se med od bagrema koji dominira, prati ga klinčić i zreli ananas u pozadini. Continue Reading…

In Enogastro , , ,
 permalink

Žlahtina i Prezvuršt – Ljubav na prvi okus

09/04/2011 — Leave a comment

Kada je jednom prilikom predamnom osvanulo hladno predjelo u obliku prezvuršta, domaće salame i sličnih suhomesnatih čuda (gospodara Svemira kodnog imena Špiček), na trenutak me zbunio domaćinov (nije Špičekov) odabir vina. Na stolu se pojavila Šipunova žlahtina. Hmmm… Nakon početne skepse u kombinatoriku, znajući da Šipunova žlahtina kicks ass, masnih prstiju zavrtio sam, ponjušio i probao tu naoko neobičnu kombinaciju… Mljac! Vino je savršeno sjelo. Dapače, prezvuršt kao da je pojačao i našiljio okus žlahtine. Kako je “očekivanje” moćan stohastički termin, ostao sam objektivan koliko je bilo moguće. Iz istog razloga odlučio sam ponoviti eksperiment.

Žlahtina (žlajtina) je autohtona vinska sorta bijeloga grožđa vinodolskog i krčkog vinogorja. Veliki grozdovi s jednoliko razvijenim bobicama ugodnog su okusa pa se koristi i za jelo. Ipak valja naglasiti da je dobar glas žlahtina stekla ne kao voće u kućnoj upotrebi, već kakvoćom vina koje je najčešće slamnatožute do zlatnožute boje, suho, karakteristične sortne arome i skladna (harmonična) okusa, a zbog ugodne toj sorti svojstvene arome ljupko je i pitko. Takva degustativna svojstva vina žlahtine iskazuju se posebno u prvoj i drugoj godini, a to znači da se ne preporuča njihovo duže čuvanje. Continue Reading…

In Enogastro , , , , , ,
 permalink

Kaiken Malbec Mendoza Reserva ’09

09/04/2011 — 1 Comment

Malbec je sorta crnog grožđa koja je u Argentinu dovedena iz Francuske u drugoj polovici 19. stoljeća gdje se proširila i dobila status nacionalne sorte. U Francuskoj je danas manje zastupljena zbog svoje osjetljivosti prvenstveno na mraz koji je u francuskoj pokrajini Bordeaux 1956. g. uništio 75% usjeva i natjerao vinogradare da počnu saditi druge sorte.

Regija Mendoza vodeća je argentinska regija po proizvodnji malbeca od kojega se dobiva vino duboke crvene boje intenzivnog voćnog okusa i baršunaste teksture.

Vino je vrlo ugodne rubin crvene boje srednjeg intenziteta. Prozirno je, jasno, srednje gusto, bez sedimenta.

U nosu se pokazuju mekane, zrele crvene bobice, zatim prezrela malina koja polako prelazi u maline u svim oblicima. U pozadini se javlja začinska nota cimeta. Vino je osjetno toplo na nosu. Continue Reading…

In Enogastro , , ,
 permalink

Stari kotač vs. Kod Srbina

09/04/2011 — 14 Comments

Otkad je Gradeca i Kaptola postoji rivalstvo ove dvije zagrebačke roštilj-intitucije i njihovih vjernih sljedbenika. Da li uopće potrpati ovakva dva osebujna stila pečene mesine u istu rečenicu? Pa i ne.

Stari kotač

Starija privatna kuća u starom dijelu Prečkog, preuređena u poluimprovizirani lokal s terasom u dvorištu pod brajdom lokalnog tuduma, ispušta miris dobrog roštilja u radijusu od par stotina metara. Pristojno i ljubazno osoblje prilično je efikasno. Nikad nećete predugo čekati porciju.

Ponuda se sastoji od ćevapa, pljeskavice, pljeskavice punjene sirom, ramsteka “ala Stari kotač”, bifteka, kotleta i ražnjića, ali nema piletine. Nemljeveno meso je mekano, sočno, napacano i nije jako začinjeno. Mljeveno meso je izvrsno, pogotovo ćevapi. Punjena pljeskavica je za svaku preporuku, a meni su glavni detalj mekani, nježni, ljupki ražnjići koje, kao i ćevape, možete dobiti i na komad. Uz obavezni luk na tanjuru, kao prilog se nudi pommes frites, a zimi obavezno probajte sirovo kiselo rezano zelje. Pije se uglavnom pivo od nekoliko tipičnih proizvođača i košta cca 15 kn što smatram pretjeranim, a ponuda vina je zanemariva. Parking je nedavno riješen prostorom u vlastitom dvorištu iza kuće tako da nemate brige. WC je grozan i ja ga izbjegavam. Continue Reading…

In Enogastro , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,
 permalink

Krauthaker Crni pinot ‘08

09/04/2011 — Leave a comment

Polako postajem veliki ljubitelj crnog pinota. Veli frend da to dolazi s godinama. Očigledno su tridesete predodređene za neke stvari.

Vino je granat crvene boje srednjeg intenziteta prema zagasitoj. Bistro je i prozirno bez sedimenta. Suze na stijenki čaše upućuju na viši alkohol.

U nosu prvo pokazuje malo dima, jaku sočnu borovnicu i dosta maline. Za njima se otvara pekmez od miješanih crno-crvenih bobica sa notom cikle u pozadini. Osjeti se trag vanilije i nijansa klinčića. Alkohol, koji malo strši na nosu, nastavlja se nazirati u ustima i nježno grijati u grlu. Aromatski profil se pretočio u usta ali ne živahno kao u nosu. Okus drva smanjuje doživljaj. Osjeća se sortnost, ali kombinacija drvo-dim malo odskače što se nastavlja i u afteru. Vino je srednjeg tijela konzistente strukture. Od negdje mi se u afteru pojavila granny smith jabuka što me malo zbunilo. Continue Reading…

In Enogastro
 permalink

Cascina Bruni Barbera d’Asti ‘07

09/04/2011 — Leave a comment

Barbera je druga sorta po rasprostranjenosti u Italiji. Najpoznatiji položaj je upravo Barbera d’Asti u regiji Piemont. Daje dobre prinose i poznata je po dubokoj, tamnoj boji, niskim taninima i visokoj razini kiselina. Ova je barbera iz vinograda Villa Lisa sa trsova starih 50 godina.

Vino je tamno, poluprozirno, intenzivne, tople, gotovo “ukusne” boje soka od cikle.

Na nosu se u prvom planu intenzivno osjeća borovnica i prezrela kupina. Sekundira domaći (bakin) kompot od višnje, a nazirem i kožu. I to je nekako to. Alkohol me nježno škaklja po nosu.

U ustima je voćno, blago zadimljeno, srednjeg tijela, djelomično toplo. Na moment osjećam vinobran kako mi isparava kroz nos. Vino je relativno skladno, srednje svježine i siromašnih tanina koji se jedva naziru. Vrlo lako klizi po ustima i još lakše klizne niz grlo. Ali ne tjera me na još jednu čašu. Continue Reading…

In Enogastro ,
 permalink

Boškinac Gegić ‘09

09/04/2011 — Leave a comment

Gegić (gegić bijeli, debeljan, gejić, paška, paškinja) autohtona je sorta grožđa koja se uzgaja isključivo na otoku Pagu i bližoj okolici. Genetski nije istovjetna niti jednoj drugoj sorti. Nekada je gegić bio vodeća sorta otoka Paga iz čijeg se grožđa proizvodilo hvaljeno vino Paška žutica. Nažalost, danas gegić uzgaja svega nekolicina vinara. Razlog tome je slaba otpornost sorte na pepelnicu, često osipanje cvijeta i neredovita rodnost. Dva takva entuzijasta su Denis Rako vlasnik tvrtke Vina otoka Paga, koji zaslužan što je gegiću zaštićeno i geografsko podrijetlo, i Boris Šuljić iz vinarije Boškinac.

U čaši se uljno valja žuta tekućina boje sijena sa zlatnim odsjajem, srednjeg intenziteta. Prozirna je i jasna.

Nos otkriva resku žutu krušku, maslačak i citrusnu notu limete. Otvaraju se lipa, bazga i cijeli spektar proljetnih herbalnih tonova. Continue Reading…

In Enogastro , , ,
 permalink

Kalazićevi caberneti

09/04/2011 — Leave a comment

Kalazićeva baranjska manufaktura posjeduje 16 ha mladih vinograda zasađenih s nešto više od 100.000 trsova. Smješteni su na potezu između Zmajevca i Batine na obroncima Banske kose s vrlo izraženim mikroklimatskim djelovanjem Dunava koji teče u neposrednoj blizini. To je područje, daleko od svake industrije, idealno za proizvodnju visoko kvalitetnog grožđa kontinentalnih kultivara. Spektar uzgajanih sorti je velik: sauvignon blanc (2,3 ha), cabernet sauvignon (2,24 ha), rajnski rizling (1,75 ha), graševina (0,97 ha), chardonnay (2,37 ha), pinot bijeli (0,92 ha), pinot sivi (0,92 ha), pinot crni (2,81 ha), traminac (0,74 ha), franovka (1 ha) i alicante bouchet (0,11 ha). Poprilično raznoliko. Vinogradi na prosječnoj nadmorskoj visini od 180 metara. Tlo je prašinasto, sastavljeno od kremena i glinenca, žućkasto, praporno, propusno i kao takvo pogodno za uzgoj vinove loze. Navodno je nastalo taloženjem pustinjskog pijeska kojeg su vjetrovi donosili do prije 10.000 godina iz Afrike u ovo područje, a zbog svojeg sastava ovo tlo je izrazito podložno erozivnom djelovanju oborinskih voda.

Odlučio sam se pozabaviti, meni najdražim crvenim vinima, i to cabernet sauvignonom u dvije varijante. Continue Reading…

In Enogastro , ,
 permalink

Iuris Merlot ‘07

09/04/2011 — 4 Comments

Eto nam još jednog crnog bisera sa samog istoka Hrvatske. A daleko od toga da je skupocjen.

Vinarija Iuris smjestila se u Erdutskom vinogorju na području Kraljevo Brdo. Osnovana je 1994. godine iako nasadi i vinski podrum postoje još od davne 1910. godine. Danas vinarija broji oko 50 ha vinograda s naglaskom na uzgoj crnih sorti – 90% vinograda i svega 10% bijelih sorti, od kojih prevladava Sauvignon Blanc.

Iuris Merlot ’06

SAMSUNG Continue Reading…

In Enogastro , , , ,
 permalink

Buhač Cabernet sauvignon ’09 i Merlot ‘09

09/04/2011 — 1 Comment

Ko kaže da u Hrvatskoj ne možete kupiti fino vino po 35 kn u maloprodaji. E pa možete! Research se isplatio. A ovo nisu jedina fina vina tog najnižeg cjenovnog razreda.

Srijem se budi! U zadnjih desetak godina nekoliko obiteljskih vinarija s područja Srijema počelo je producirati vina koja bi, po mom mišljenju, na svjetskim blind tasting kušanjima zamislila mnoge. I više je nego jasno da na položajima na kojima se vinova loza uzgaja još od doba Ilira i starih Rimljana mora osvanuti fino vino. Srijem, osim po nadaleko poznatom tramincu i graševini, pokazuje veliki potencijal u proizvodnji crvenih vina. A takva vina dolaze i iz vinarije Buhač, koja ga na svojih 19 ha vinograda godišnje proizvede oko 100.000 litara.

Buhač Caberbet sauvignon ’09

Načeo sam ga hladnog nestrpljiv kakav jesam. Crvena gusta tekućina otvara se i prije idealne temperature, polako ali sigurno. Džemasta je i pekmezasta ali osjetne svježine u nosu. Prva detektirana hlapljiva komponenta koja se pojavljuje, uz pekmez od miješanih crno-crvenih bobica, je vanilija. Otvaranje ipak malo usporava. U nosu su konstantno miješane zrele bobice od kojih niti jedna ne dominira. Uz prisutnu alkoholnu komponentu, nota dima provlači se kroz pozadinu. Nakon jedno 20 minuta otvara se zrela višnja, brusnica i tračak prepečenca, dok konačno nakon jednog sata kreće cijela najezda živahnog bobičastog voća. Continue Reading…

In Enogastro , , , , ,
 permalink