Gegić (gegić bijeli, debeljan, gejić, paška, paškinja) autohtona je sorta grožđa koja se uzgaja isključivo na otoku Pagu i bližoj okolici. Genetski nije istovjetna niti jednoj drugoj sorti. Nekada je gegić bio vodeća sorta otoka Paga iz čijeg se grožđa proizvodilo hvaljeno vino Paška žutica. Nažalost, danas gegić uzgaja svega nekolicina vinara. Razlog tome je slaba otpornost sorte na pepelnicu, često osipanje cvijeta i neredovita rodnost. Dva takva entuzijasta su Denis Rako vlasnik tvrtke Vina otoka Paga, koji zaslužan što je gegiću zaštićeno i geografsko podrijetlo, i Boris Šuljić iz vinarije Boškinac.

U čaši se uljno valja žuta tekućina boje sijena sa zlatnim odsjajem, srednjeg intenziteta. Prozirna je i jasna.

Nos otkriva resku žutu krušku, maslačak i citrusnu notu limete. Otvaraju se lipa, bazga i cijeli spektar proljetnih herbalnih tonova. Continue Reading…

Prošla 2010. godina bila kao stvorena za ljubitelje i poznavatelje gljiva. Izmjenjivanje kiše i sunca, u periodama od nekoliko dana, koje je potrajalo od proljeća pa do kasne jeseni, proizvelo je idealan biotop za rast gljiva. Po šumi sam se doslovno popikavao po njima. U nekoliko navrata nalovio sam vrganja čak i po Bikčevićevoj stazi što je do sad neviđeno u mojoj planinarsko-gljivarskoj karijeri. A o crnim trubačama da i ne govorim.

Ako se volite skitati šumom, a imate implementiran skill raspoznavanja elementarnih vrsta vrganja i drugih gljiva, bacite pogled koji put i pod noge. Hint: vrganj uvijek ima brata. Kada naletite na vrganj, u radijusu od dva metra mora biti i njegov kompanjon. Zašto ubrati jedan ako možeš dva! Evo par najčešćih vrsta vrganja na koje ćete naletiti u našim šumama: Continue Reading…

Kalazićeva baranjska manufaktura posjeduje 16 ha mladih vinograda zasađenih s nešto više od 100.000 trsova. Smješteni su na potezu između Zmajevca i Batine na obroncima Banske kose s vrlo izraženim mikroklimatskim djelovanjem Dunava koji teče u neposrednoj blizini. To je područje, daleko od svake industrije, idealno za proizvodnju visoko kvalitetnog grožđa kontinentalnih kultivara. Spektar uzgajanih sorti je velik: sauvignon blanc (2,3 ha), cabernet sauvignon (2,24 ha), rajnski rizling (1,75 ha), graševina (0,97 ha), chardonnay (2,37 ha), pinot bijeli (0,92 ha), pinot sivi (0,92 ha), pinot crni (2,81 ha), traminac (0,74 ha), franovka (1 ha) i alicante bouchet (0,11 ha). Poprilično raznoliko. Vinogradi na prosječnoj nadmorskoj visini od 180 metara. Tlo je prašinasto, sastavljeno od kremena i glinenca, žućkasto, praporno, propusno i kao takvo pogodno za uzgoj vinove loze. Navodno je nastalo taloženjem pustinjskog pijeska kojeg su vjetrovi donosili do prije 10.000 godina iz Afrike u ovo područje, a zbog svojeg sastava ovo tlo je izrazito podložno erozivnom djelovanju oborinskih voda.

Odlučio sam se pozabaviti, meni najdražim crvenim vinima, i to cabernet sauvignonom u dvije varijante. Continue Reading…

Iuris Merlot ‘07

09/04/2011 — 4 Comments

Eto nam još jednog crnog bisera sa samog istoka Hrvatske. A daleko od toga da je skupocjen.

Vinarija Iuris smjestila se u Erdutskom vinogorju na području Kraljevo Brdo. Osnovana je 1994. godine iako nasadi i vinski podrum postoje još od davne 1910. godine. Danas vinarija broji oko 50 ha vinograda s naglaskom na uzgoj crnih sorti – 90% vinograda i svega 10% bijelih sorti, od kojih prevladava Sauvignon Blanc.

Iuris Merlot ’06

SAMSUNG Continue Reading…

Ko kaže da u Hrvatskoj ne možete kupiti fino vino po 35 kn u maloprodaji. E pa možete! Research se isplatio. A ovo nisu jedina fina vina tog najnižeg cjenovnog razreda.

Srijem se budi! U zadnjih desetak godina nekoliko obiteljskih vinarija s područja Srijema počelo je producirati vina koja bi, po mom mišljenju, na svjetskim blind tasting kušanjima zamislila mnoge. I više je nego jasno da na položajima na kojima se vinova loza uzgaja još od doba Ilira i starih Rimljana mora osvanuti fino vino. Srijem, osim po nadaleko poznatom tramincu i graševini, pokazuje veliki potencijal u proizvodnji crvenih vina. A takva vina dolaze i iz vinarije Buhač, koja ga na svojih 19 ha vinograda godišnje proizvede oko 100.000 litara.

Buhač Caberbet sauvignon ’09

Načeo sam ga hladnog nestrpljiv kakav jesam. Crvena gusta tekućina otvara se i prije idealne temperature, polako ali sigurno. Džemasta je i pekmezasta ali osjetne svježine u nosu. Prva detektirana hlapljiva komponenta koja se pojavljuje, uz pekmez od miješanih crno-crvenih bobica, je vanilija. Otvaranje ipak malo usporava. U nosu su konstantno miješane zrele bobice od kojih niti jedna ne dominira. Uz prisutnu alkoholnu komponentu, nota dima provlači se kroz pozadinu. Nakon jedno 20 minuta otvara se zrela višnja, brusnica i tračak prepečenca, dok konačno nakon jednog sata kreće cijela najezda živahnog bobičastog voća. Continue Reading…