Postup Mare

Plavac mali s etiketom Postup Mare smatra se već kulturnim dobrom vinorodnog hrvatskog juga. Etiketu koja izaziva latentno strahopoštovanje poznavatelja vina imao sam priliku secirati uzduž i poprijeko u „vertikali svih vertikala“ kako sam je i sam tu večer prozvao. U ugodnom i već dobro poznatom ambijentu Jeleninog Tavana jake blogerske snage odmjeravale su vlastite organoleptičke mehanizme sa svim ikad proizvedenim godištima tog, na žalost vrlo rijetkog vina.

Vinogradarska povijest male obiteljske vinarije Mrgudić datira još iz Dubrovačke republike, iz razdoblja iz kojeg seže i njihov obiteljski grb. Kroz dugu prošlost u rasponu od 12 generacija obitelj Mrgudić je uvijek osobno vodila vinograde a kasnije i vinariju. Pod današnjom etiketom vino je počela proizvoditi 2003. godine kroz proizvodnju u koju je uključena cijela obitelj. Ante Mrgudić vlasnik je imanja dok upravljanje vinogradima i vinarijom vodi njegova žena Marija te sin Boris i kćer Antonia.

Na položaju Postup zaštićenom davne 1967. godine Mrgudići posjeduju 3 hektara vinograda starosti 6-35 godina. Sortiment je 100% plavac mali uz koji je još zasađeno oko 1500 loza plavca malog sivog kojemu je 2013. bila prva berba.

Na cijelom položaju Postup u dobroj se godini proizvede oko 3.400 do 4.000 tona grožđa odnosno oko 2.400 hl vina. Dobra je ona godina u kojoj zbog specifičnih mikroklimatskih uvjeta dio grožđa sorte plavac mali prijeđe u stanje prezrelosti, tako da najmanje oko 30 % bobica bude u stanju suška, čime se poveća šećer i stvore mnogi drugi sastojci od značaja za kakvoću budućeg vina. Vino postup općenito karakterizira visok sadržaj etanola (nerijetko i više od 14 % vol.) i suhog ekstrakta (kojega se sadržaj kreće više od 30 g/l). Postup je na tržištu oduvijek bilo cijenjeno vino, o čemu govori i povijesni podatak da je prodavano i do četiri puta skuplje (8 forinti) od cijene što su je postizala druga dalmatinska crna vina.

U vinogradima vinarije Mrgudić pomno se vrši selekcija klonova plavca malog. Ne upotrebljava se velika mehanizacija, a uvjeti krškog terena osim što lozi slabe bujnosti daju niže prinose bolje kvalitete, omogućuju i ekološki uzgoj. Dugogodišnje ekološko upravljanje rezultiralo je danas neupotrebom sintetičko-kemijskih preparata. Mrgudići vinifikaciju rade na tradicionalan način uz fermentaciju na vlastitim kvascima, u trajanju od 7-10 dana. Vino sazrijeva u hrastovim barik bačvama od čega je samo 10% novih.

O danas široko prihvaćenoj tezi da se plavac mali treba “ukrotiti” kako bi bio prihvatljiv prosječnom, a pogotovo stranom nepcu, Mrgudići imaju konzervativniji pristup. „Danas sve veći broj proizvođača ide nekim tim smjerom, i pokušavaju se prilagoditi prosječnom potrošaču ili stranom tržištu. Neki to rade dobro a neki još pokušavaju. Moja teza je da vina s najboljih položaja Dingača i Postup ima toliko malo da oni i ne mogu biti za prosječne potrošače. Ta vina moraju biti posebna i drugačija, i konzumirati se u specijalnim prilikama“ kaže Boris Mrgudić.

Mlada snaga pelješke enologije Antonija Mrgudić prošle godine diplomirala je temu prošeka. Ne samo u teoriji nego je i proizvela prvi prošek od plavca malog u vlastitoj vinariji. Tradicija proizvodnje prošeka na Pelješcu traje stoljećima, i zbog malih količina uglavnom se pravio za obitelj i prijatelje i pio samo u posebnim prilikama. „U obitelji Mrgudić prošek se gotovo uvijek pravio od bijele sorte grožđa, rukatac. Želja da napravim korak dalje dovela me je do ideje da napravim jedan pokus, te da vidim koja je razlika u kakvoći prošeka između dvije sorte koje su ustvari povezane roditeljskom vezom. Rezultate koje sam dobila bili su vrlo dobri, te mislim da proizvodnja prošeka od Plavca malog ima velik potencijal. Upravo iz tog razloga ovo nam je druga godina u kojoj povećavamo proizvodnju, te bi trebali uskoro izaći na tržište“ kaže Antonija potvrdivši mi temelj jedne „tihe“ ideje bačene nedavno u uho. Što ako bi vinari na Pelješcu, obzirom na geografsko-klimatološke uvjete odustali od proizvodnje vina i počeli isključivo proizvoditi prošek? Nakon što sam te večeri imao priliku kušati Antonijin diplomski rad, heretična ideja u suštini uopće nije toliko brutalna. Priupitao sam Borisa što o tome misli. „Mislim da vinari na Pelješcu iz godine u godinu proizvode sve bolja vina. Pogotovo manji vinari i mlađi vinari koji su svjesni kvalitete svojih vinogradarskih položaja, a uz to su spremni učiti i isprobavati drugačije tehnike. S obzirom na klimatološke uvjete berbe su sve ranije i ranije ali mislim da vina nisu tako ekstremna, već dosta modernija i izbalansirana. S druge strane, da su ovi naši položaji idealni za sušenje grožđa i pravljenje prošeka to ćemo uskoro dokazati s novi vinom – prošekom s položaja Postup“ kaže Mrgudić.

A sad rezuckanje i bilježenje sa štovanjem 🙂 Redosljed kušanja bio je nasumičan, ekvivalentan otvaranju i disanju vina.

Postup Mare 2003

Prva berba Postupa Mare nije bila komercijalna. Davna 2003. intenzivno se osjeti na nosu, sadržajno ali prilično nejasno. Ukuhano tamno voće zemljano-začinskog temelja. Iako čep ne pokazuje naznake „probijanja“ blaga oksidacija pecka jezik. Umorno vino koje danas vrijedi kušati kao kuriozitet.

Postup Mare 2004

Izvrstan balans svježe crvene bobičaste voćnosti i mirisa mora. Nepce prati nos u stopu. Fantazija. Harmonično, uravnoteženo, ekstatično! Neprimjetno toplo iako brojka na etiketi ne djeluje bezazleno. Stabilne voćne kiseline uz ozbiljnu dozu preostalog šećera žilavno balansiraju na tankoj granici polusuhog. Akrobatska ravnoteža kiseline i tanina uz voćan i ukusan after potpomognut preostalim šećerom. Tanini stabilni, zreli, nema granulacije, na granici kremoznosti i mekog tkanja. Vino sugerira potencijal odležavanja i dobre forme još barem 2-3 godine. Top! 16% alc.

Postup Mare 2005

Zatvoreno, skriveno, sneno. Ukuhano i medasto. Izražena senzacija „težine“ meda od kadulje brzo zasiti nos. Pun, snažan, koncentriran miris. Nepce detektira živost kiselina i snažnu voćnost uz nešto slabije tijelo umjerenog ekstrakta. Uz izraženu čak i dominantnu toplinu, ozbiljnija starost vremenom je razdvojila strukturu. Tanin je „popustio“ pod težinom godina zaokružujući doživljaj. Blaga tendencija slatkoći umjerene začinske podloge. 14,7% alc.

Postup Mare 2006

Tragovi pikantnosti i kutije cigara uz čisto i izraženo zrelo crveno bobičasto voće stvaraju pretpostavke slatkoće i tanina već na nosu. Mekane zrele maline bez najmanje opterećenosti ukuhanošću. Niti tragova algi, mora ili soli. Nakon dva sata otvaranja ugodan duhan opušta nos. Snažno tijelo stežućeg slatkastog tanina održava ravnotežu mekoće i čvrstoće. Vino je slasno, uravnoteženo i prokleto pitko. U optimalnoj je fazi za konzumaciju. 15% alc.

Postup Mare 2007

Nemamo sreće s ovom berbom. Dvije otvorene boce, obje „po čepu“.

Postup Mare 2008

Brzo se otvorilo. Miran i staložen, „mekan“ nos. Svježa smokva, dud, harmonija slatkog mediteranskog voća. Tanin osjetne granulacije preuzima prvi plan. Steže, ostaje, ne posustaje. Mesnato i polusuho. Statično ali popunjeno. Primjeta je silazna putanja ali taj put se čini još poprilično dug. 15% alc.

Postup Mare 2009

Eterske note prelaze u marcipan. Mirisi svježe cikle i mokrih školjaka prkose snažnoj voćnosti miješanih tamnih i crvenih bobica. Prepuno čistih i finih mirisa. Vlažnost morskih algi i pitomi tamni začini prolaze između nosa i nepca dok slanoća ugodno hrapavi po jeziku. Doživljaj soli zadržava se vrlo kratko. Snažno, trpko, grubo i moćno. Izražajna kiselina ugravirana u jako tijelo. Vino je u eksplozivnoj uzlaznoj putanji. Odlična godina, kiša u pravom trenutku, puno sunca, izvanredni vremenski uvjeti (važno je da kiša na Pelješcu padne krajem srpnja, oko Sv. Jakova). 15,4% alc.

Postup Mare 2010

Zrelo, blago do srednje ukuhano izražene i trajne senzacije „gustoće“ tamnih bobica. Suho, nesputanih, neopterećenih kiselina. Još uvijek prilično kaotično i (pre)mlado. Tanini opipljive granulacije u početnoj su fazi zrelosti. Vino u vrlo ranoj razvojnoj fazi. Klimatološki komplicirana, kišna, nikakva godina.

Postup Mare 2011

Poluslatko, nježno, mekano i voćno. Još nejasno i „zeleno“ na nosu. Krema puna ekstrakta. Klimatološki bomba od godine, vjerojatno najbolja u desetljeću. Za pravu priču ipak treba pričekati.

Prošek s položaja Postup, Plavac mali 2012

I konačno diplomski rad. Dvije tone na suncu osušenog plavca malog pretvoreno u 400 litara nektara. Ali stvarno nektara. Ovaj uradak sve ozbiljnije p(r)obuđuje na razmišljanje o gore spomenutoj „bubi u uhu“. Izvrsno izbalansirano, slikovito ekstraktno, matematički posloženo. Kompozicija „boja“ i okusa etalonske kategorije. Orgazmički doživljaj.

Pros: iskustvo za radnu knjižicu

Cons: nema

Conclusion: potrudit ću se da ovakva druženja na Tavanu postanu pravilo

*zahvalio bih se Snježani Nini Vukas koja potpisuje sve fotografije