Pošip je prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom. Zaštićeno je 1967. godine i proglašeno čuvenim, odnosno vrhunskim.
Za sortu pošip pročulo se u drugoj polovici 19. stoljeća. Jedan zemljoradnik iz Smokvice, sjekući šumu, pronašao je samoniklu lozu koja ga je zainteresirala radi svog neuobičajenog okusa i arome. Posadio ju je u vinograd izmiješanu s ostalim sortama i redovito presađivao mladice.
Terasa sa lozom pošipa
Malo po malo, pošip se proširio, a uglavnom ga se bralo i miješalo sa ostalim bijelim sortama. Naravno samo ono što bi od njega ostalo. Zbog rane zriobe napadale su ga ptice, ose i ostali kukci, a zbog izvrsnog okusa i visokog sladora „pustošili“ bi ga i ljudi. Čak se i danas pošip prodaje na tržnicama kao stolno grožđe ili zobatica. Netko od smokviških vinogradara isprobao je dobiti manju količinu vina, ali samo od grožđa pošip i tu je ljubav počela. Upravo zbog sposobnosti nakupljanja šećera, u prošlosti je, vjerojatno i uz neke druge sorte, služio i u proizvodnji desertnog vina prošek.
Čarsko polje (u pozadini otok Lastovo)
Iako se samo iznimno uzgaja i u drugim susjednim vinogorjima podregije Srednja i južna Dalmacija, odnosno u podregiji Sjeverna Dalmacija ime ove sorte i istoimenoga vina opravdano se vezuje uz otok Korčulu. Najnovija DNK ispitivanja otkrila su da je pošip uistinu pravi i autohtoni Korčulanin. Sve do prije pedesetak godina pošip se smatrao tek sporednom, lokalno važnom sortom. Razlog tome je vjerojatno činjenica da se radi o relativno mladoj sorti koja se širila isključivo po matičnom otoku. Od početaka njezinog uzgoja kakvoća joj nije bila upitna, no tek u posljednje vrijeme biva prepoznata i šire. Mnoge dobre karakteristike (visok rodni potencijal, rano dozrijevanje, visoka kakvoća mošta i vina) omogućuju ovoj sorti širenje i u ostala dalmatinska vinogorja. Vrhunsko vino pošip je najčešće zlatnožute boje, jake alkoholnosti (oko 13 % vol.), skladne kiselosti (oko 6 g/l) i punog i osebujnog okusa s izrazitom svojstvenom aromom.
Smokviško polje
Postoje dvije priče o tome kako je Pošip dobio ime. Jedna kaže da je to zbog izdužene šiljate bobice koja je nalik na „šip“, što je lokalni naziv za šiljatu stranu mašklina ili krampa. Druga priča govori da je već spomenuti korčulanski zemljoradnik pronašao tu „čudnovatu“ lozu razvijenih prutova na šipku ili kako bi se to u Smokvici reklo, raste „po šipak“, te je prema usmenoj predaji nazvan „pošipak“, a kasnije je vremenom evoluirao u „pošip“.
Vinarija Čara
Pošip najbolje uspijeva na zaklonitim položajima Čare i Smokvice, gdje uvijek daje vrhunsku kvalitetu. Gusto nasađeni vinogradi, nagnuti i terasasti tereni prisiljavaju da se većina radova još uvijek obavlja ručno, na tradicionalan način. Tamo su i nastale prve poljoprivredne zadruge i vinarije, od kojih su najveće Vinarija Čara i Vinarija Smokvica, koje na žalost kvalitetom vina zaostaju za danas sve mnogobrojnijim malim obiteljskim vinarijama.
Vinarija Smokvica
Dodajmo da se i sorta moslavac, koju ne treba poistovjećivati s dalmatinskim pošipom, negdje (npr. u Sloveniji) naziva pošipom.
(izvor: vinopedia.hr; wikipedia.hr – Ljubo Kunjašić (2008), Značaj kultivara Pošip bijeli (V. Vinifera L.) na otoku Korčuli, Agronomski fakultet Zagreb)
Vuče me znatiželja prema izradi rang-liste Top 10 korčulanskih pošipa. Nakon proučavanja tržišta i konzultacija sa kućnim Korčulanima, odabir je pao na slijedeću desetorku:
- Šain-Marelić Pošip Sv. Ivan Selekcija ’08 (suho, 14,2% alc., 100 kn)
- Krajančić Pošip Intrada ’08 (suho, 13,4% alc., 100 kn)
- PZ Nerica Pošip ’08 (suho, 13,7% alc., 65 kn)
- Korta Katarina Pošip ’07 (suho, 14,2% alc., 120 kn)
- Mendek Mozaik bijelo ’04 (suho, 13% alc., 77 kn)
- Grgić Pošip ’07 (suho, 13,9% alc., 130 kn)
- PZ Pošip-Čara Pošip Marco Polo ’08 izborna berba bobica (suho, 13,8% alc., 100 kn)
- PZ Jedinstvo-Smokvica Pošip Centurion ’07 (suho, 14,2% alc., 92 kn)
- Blato 1902 d.d. Pošip vrhunsko ’08 (suho, 13,9% alc., 40 kn)
- Kunjas Pošip ’08 (suho, 13,7% alc., 80 kn)
- (Toreta Pošip kao džoker zovi)
Trio Fantastikus
Morati ću tu i tamo krknut koji crnjak da malo dođem k sebi.
nastavak slijedi…
